Rabu, 27 Januari 2016

Sentidu Estado mak Hanesan Fuan ba Libertasaun Povu





Iha loron 24 Janeiro 2016 Kamarada Deputada Angélica da Costa no Joaquim dos Santos “Boraluli” hamutuk ho  Vice Cordenador CPD-Manufahi kamarada Antónino Sarmento halo kontaktu eleitoral iha Sub Distrito Same, Distrito Manufahi.

Kamarada Deputada Angélica da Costa hateten povu tenki nafatin ho FRETILIN hodi servisu makas ba moris diak, dezafiu barak mak FRETILIN sei hasoru, propagandas politíka oin-oin ne’ebé ema sei halo hasoru FRETILIN maibé tenki hametin lutu FRETILIN nian hodi nune’e povu nafatin ho FRETILIN iha fileira ida hodi luta ba libertasaun do povu.

Iha fatin hanesan Kamarada Deputado Joaquim dos Santos “Boraluli” hateten katak kontaktu eleitorál hanesan programa Bancada FRETILIN nian hodi mai rona eleitoradu sira nia preokupasaun kona ba nesesidades bazikú ne’ebé mak povu iha bazé hasoru, no fahe informasaun ba eleitoradu sira.

Tanba FRETILIN iha PN preokupa makás ba nia povu maubere ne’ebé mak uluk hamutuk FRETILIN luta ba rai ida ne’e to’o ukun-an.

 Ohin loron ema preokupa katak laiha ona opozisaun iha PN, ne’e hanesan argumentu falacia katak nia hatene hela maibé fó fali argumento ne’ebé mak lalos, tanba opozisaun laos ho kritika deit maibé opozisaun tenke kritika ho konstrutivu katak buat ne’ebé mak los ne’e los no buat ne’ebé mak salah ne’e salah, hodi nune’e ita bele lori nasaun ne’e ba oin.

FRETILIN nudar partido libertador iha nia responsabilidade ba nia povu no rai ida ne’e, tanba ne’e mak FRETILIN sempre lao tama Suko no Aldeia iha teritorio Timor laran tomak hodi rona povu maubere nia preokupasaun.

FRETILIN lori naroman mai Timor Leste hodi fó naroman ba nia povu hodi lao tuir nia dalan ne’ebé mak FRETILIN hatudu katak disiplina ho sentidu estado mak hanesan fuan ba libertasaun povu, tanba pátria FRETILIN liberta ona, atu atinji libertasaun povu tenke halo exercicio ne’ebé mak bo’ot liu husi FRETILIN hodi povu maubere kaer rasik nia kuda tali para liberta-an.

Iha oportunidade ne’e povu iha Sub Distrito same preokupa kona ba esbosu lei eleisaun ba xefe do Suku no lei divizaun teritoriál husi Governo liu husi Ministério Administrasaun Estatál e Ordenamento Teritorial (MAEOT) ne’ebé mak konsidera suco hanesan Associação, kestaun ne’e povu ható tanba estado tenke iha nia estrutura ida ne’ebé mak forte wainhira iha legitimidade husi nia povu rasik hodi nune’e bele solidu para halao dezenvolvimento ba rai ida ne’e. Ho ida ne’e husu PN halo deskute klean antes halo aprovasaun ba lei ida ne’e.

Komisaun E iha PN Bolu ADN


Komisaun E ne’ebé trata asuntu infraestrutura transporte no telekomonikasaun iha Parlamentu Nasionál, bolu Azensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) hodi klarifika konaba projetu sira ne’ebé implementa iha rai laran.

ADN obrigatoriu tenki hasoru Komisaun E Parlamentu Nasionál tanba, projetu sira halo tinan hat too lima ona ohin loron seidauk remata tanba falta kontrolu husi ADN rasik.

Membru Komisaun E, Deputadu Manuel Castro hatete, komisaun E Ejizé atu ADN interga dokumentu hotu konaba projetu hirak mak hotu no hirak mak seidauk hotu.

“Ami husu sira (ADN) atu fornese dokumentus, lista projetu hothotu, liliu projetu sira ne’ebé mak hotu ona, ida ne’ebé mak selu ona ida ne’ebé mak seidauk selu, hanesan projetu patrimoniu komonitariu, estrada, edefisiu no MGs, projetu sira hotu ne’ebé mak iha ADN nia supervizaun,” dehan Castro iha PN (27/01/2017).

Konaba Projetu eleitrisidade iha suku balun too ohin loron seidauk realize, Castro haktuir katak, ADN mos lamenta, projetu sira ne’e la realize tanba iha grupu sira iha baze mak hadau malu.

“Iha problema barak tanba bainhira sira (ADN) too iha ne’eba, atu dada dehan ita nia vetaranu sira hadau malu, sai kestaun mos ba sira (AND),” dehan Castro.

Entertantu konaba Projetu emerzensia 2013 nian ne’ebé mak akontese balun ADN labele rekomenda atu selu tanba too iha fatin projetu maibe projetu la realize.

Komisaun E Parlamentu Nasionál sujere atu governu bele selu projetu sira ne’e tuir rekomendasaun ne’ebé mai husi inkeretu parlamentar aprezenta ona.

Konaba kualidade Estrada, Komisaun E parlamentu Nasionál mos kestiona no ADN rekuñese katak balun iha kualidade no balun laiha kualidade maibe ADN promete katak sira sei esforsu nafatin atu halo kontrolu ne’ebé diak hodi bele garante nia kualidade.


Selasa, 26 Januari 2016

Fretilin Lamenta Uma MDGs iha Tutuala Abandona


Deputadu Bankada Fretilin iha Komisaun E Parlamentu Nasionál trata asuntu infraestrutura transporte no telekomonikasaun lamenta uma Miliniun Development Goals (MDGs) iha Postu Administrativu Tutuala, Municipiu Lautem ne’ebé gasta osan estadu hodi ofrese ba povu kebiit lae too agora husi abandona.

Kamarada Deputadu Manuel Castro dehan, Komisaun E Parlamentu Nasionál bolu Azensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) hodi husu justifikasaun tanba uma sira ne’e harii gasta osan estadu maibé ate agora husik abandona.

“Ami kestiona ona ida (uma MDGs) ne’ebé iha Tutuala,” dehan Kamarada Manuel Castro iha PN  (27/ 01/2016).

Hatan ba kestaun ne’e, Kamarada Castro dehan, ADN resposta katak, molok hari uma MDGs ne’e ADN ba konsulta ho komonidade no autoridade lokál hodi deside fatin ne’e ba hari uma MDGs tanba tuir komonidade sira katak fatin ne’e diak no  falta deit Beemos.

Maibé, depois kontruksaun uma MDGs hotu komonidade sira lakohi ba hela razaun dehan rai ne’e lulik.

“Molok atu halo komonidade sira dehan iha fatin refere atu falta deit Be, taun ADN fura Bee, depois Bee maran, halo tuir lisan fura fila depois atu ba hela fali komonidade sira dehan katak rai ne’e lulik liu tanba ne’emak la hela,” dehan Castro.

Iha fatin sira seluk ne’ebé uma MDGs abandona, Camarada Caastro dehan, sira ejize ADN buka atu hadia tanba dadaun ne’e  tribunal de kontas mos hakas hela ADN.


Senin, 25 Januari 2016

Soru Karaik Halerik ba Be, Eletrisidade no Estrada


Komonidade sira iha Suku Soru Karaik, Postu Administrativu Ainaro, Municipiu Ainaro ejizé governu atu dada Bemos, elitrisidade inklui hadia sira nia estrada.

Komonidade sira hatoo sira nia perokupasaun bainhira Deputadu Bankada Fretilin Kamarada Antoninho Bianco halo kontaktu eleitorál iha suku refere iha semana kotuk.

“Sira nia halerik ida Bemos, iha Soru Karaik, sira iha vontes Be, soque too agora governu (seidauk) dada para fornese ba komonidade sira iha aldeia hat (suku Soru Karaik),” dehan Kamarada Bianco bainhira foti kestaun ne’e iha plenaria parlamentu nasional (25/01/2015).

Kamarada Bianco dehan, komonidade Soru Karaik mos ejizé governu atu dada elitrisidade ba sira nia suku tanba ate agora sira seidauk asesu ba elitrisidade maske suku ne’e besik hela iha  Municipiu Ainaro villa.

“Iha kompaña rua mak haksesuk malu, maibé iha 2015 governu promesa ona katak sei dada ona elitrisidade ba mais too agora laiha,” dehan Kamarada Bianco.

Konaba Estrada, Kamarada Bianco dehan,  Estrada ba suku ne’e seidauk diak, agora dadaun tenpu udan fó ameasa boot ba Estrada.


 “Se udan ne’e loron rua tolu, dalan kotu afeita ba serkulasaun komonidade nian ba mai,” dehan Kamarada Bianco

Kompaña Tarde Intrega Xave, Komonidade Tutuala Sosa Be

Komonidade sira iha Suku Tutuala,  Postu Administrativu Tutuala, Municipiu Tutuala obrigatoriu tenki hasai osan hodi sosa Be, tanba kompaña ne’ebé kaer projetu Be iha fatin ne’eba seidauk intrega xave projetu maske projetu refere remata ona.

Kamarada Sergio Ximenes hatoo nia perokupasaun ne’e bainhira Deputadu Bankada Fretilin kompostu husi Kamarada Ossorio Florindo no Kamarada Aurelio Freitas ho estrutura politika Municipiu Lauten halo kontaktu eleitorál iha Suku Tutuala loron (24/01/2015).

Kamarada Sergio lamenta relatoriu ne’ebé mak hatoo katak, Komonidade Postu Administrativu Tutuala 96% asesu ona Bemos.

Tuir Kamarada Sergio, iha sistema Bemos hat(4)  mak agora dadaun establese iha Postu Administrativu Tutuala, maibé tolu (3) deit mak funsiona no ida seluk la funsiona.

Projetu Bemos ida seidauk funsion, Kamarada sergio dehan,  laos tanba Be mak laiha maibé prosesu birokrasia no  kompaña ne’ebé kaer obra ne’e seidauk selu traballador sira nia osan ikus mai projetu ne’e seidauk intrega.

“Hau triste tanba komonidade Tutuala sira sosa Be, $20 kada  bak boot ida,” dehan Kamarada Sergio Ximenes.

Tanba ne’e, Kamarada Sergio ezije atu governu sentral hamutuk ho autoridade municipal rejolve lalais problema refere hodi nune’e komonidade Tutuala bele asesu ba Bemos.



UNISMA-Activista Pro-RDTL Apoio FRETILIN ba Segunda Luta Libertasaun Povu Maubere





Grupo UNISMA-Activista Pro RDTL (Eis Grupo CPD-RDTL) mai husi Distrito Viqueque, Lautem, Baucau, no Manatuto ne’ebe lidera husi Koordenador Jeral UNISMA Adelino dos Santos “Hadomi” no Francisco Naimana, ho nia estrutura tomak Região Leste no Sul kuaze hamutuk 120 hato’o sira nia deklarasaun katak tempu to’o ona atu hamutuk fila fali FRETILIN hodi lori povu ne’e ba moris diak, tanba FRETILIN mak libertador ho prinsipio sentido estado ne’ebe hatudu ona iha tempu funu no iha tempu ukun-an.

UNISMA-Activista Pro-RDTL deklara sira nia pozição bainhira halo inkontru ida ho Deputadu Bankada FRETILIN ne’ebe lidera husi Kamarada Fransisco Miranda Branco, Kamarada Joaquim do Santos Boraluli, Kamarada Manuel de Castro Pereira no estrutura FRETILIN Sub Distrito Venilale, Distrito Baucau (23/01/2016).

Iha reuniaun ne’e mos Cordenador Jeral UNISMA deklara katak durante tinan 13 ukun-an ne’e UNISMA-Activista Pro RDTL observa katak povu maubere sidauk kaer rasik nia kuda talin tanba ne’e iha segunda faze da libertaçãon do povu, ne’ebe atu liberta lolos povu ne’e so FRETILIN. Ho reuniaun ne’e UNISMA – Aktivista Pro – RDTL liu husi nia lideransa hato’o rekomendasaun kona ba lei divizaun teritorial, lei Xefe do Suco no Municipio katak antes aprova presiza deskute klean hodi nune’e bele refleta ba ita nia independesia ida ne’e.

Hatan ba deklarasaun ne’e kamarada Deputado Joaquim dos Santos “Boraluli” hatete katak, atu itinji objektivu kaer rasik kuda tali tenke tama iha fileira de regra do estado tanba ita nia estado ejiste ona hanesan estado soberano iha sudeste Asiatico. Atu liberta povu presiza hamutuk iha fileira ida ho sentido do estado hodi nune’e ita bele liberta ita nia povu.

Iha fatin hanesan kamarada Deputado Francisco M. Branco ható katak libertasaun povu ne’e exercicio ida ba ita tomak hodi servisu makas ba tinan 2017  lori fila fali FRETILIN kaer ukun. Ho ida ne’e atu apelu ba kamarada sira UNISMA-Activista Pro – RDTL katak hamutuk hodi lao tuir palavra de ordem FRETILIN nian katak prática é a critéria da verdade.



Minggu, 24 Januari 2016

Komonidade Tutuala Husu Governu Antisipa El-Liño


Komonidade iha Postu Administrativu Tutuala, Municipiu Lautem husu governu atu antisipa El-Liño (bailoron naruk) tanba tinan ida ne’e  agrikultor Tutuala falla koileta.

Kordenador Politika Fretilin Postu Administrativu Tutuala Kamarada Abilio Araujo hatete,tinan ida ne’e agrikultor sira falla koilleta tanba fulan Janeiru (2016) atu remata maibé agrikultor sira seidauk kuda sira nia batar no aihoris sira seluk.

Kamarada Abilio hatoo nia perokupasaun bainhira Deputadu Bankada Fretilin, Kamarada Ossorio Florindo, Kamarada Aurelio Freitas no Estrutura Municipiu Lauten Kamarada Ana Bella halo kontaktu eleitorál iha Suku Tutuala loron (24/1/2016.

Ho realidade ne’e, Kamarada Abilio dehan, tinan ida ne’e povu sei infrenta krize aihan tanba agrikultor sira falla produs relasiona ho bailoron naruk.

Atu bele sustenta ekonomia familia nian, Kamarada Abilio sujere ba governu atu buka alternativu seluk hodi bele sai vontes ba reseita familia nian  hanesan agrikultor sira bele muda sira aktividade ba area peska ka dalan seluk ne’ebé bele ajuda agrikultor sira.

Hatan ba perokupasaun ne’e, Kamarada Aurelio Freitas hatete, governu liu husi Orsamentu Geral Estadu 2016 aloka ona orsamentu siguransa alimentar hodi bele  antisipa ba problema El-Liño.

Nudar reprezentante povu, Kamarada Aurelio dehan, sei alerta nafatin ba governu hodi bele responde halerik nia povu nian liu husi orsamentu jeral estadu inklui foos sira ne’ebé tau iha armajen governu nian.

Ukun La Ho Fretilin Sira Labele!


Membru Komisaun Politika Nasionál, atual deputadu Bankada Fretilin Kamarada Ossorio Florindo hatete, partidu barak bele mosu tanba demokrasia maibé kuandu ukun la ho Fretilin sira sei la susesu.

Kamarada Ossorio koalia ida ne’e bainhira halo kontaktu eleitorál ho estrutura Municipiu no Postu Administrativu no militantes sira iha Suku Tutuala loron (24/1/2016).

Kamarada Ossorio dehan, ema hotu uluk organiza funu iha Fretilin nia mahon, no sira nia naran boot tanba Fretilin.

"Ita iha rezistensia ema hotu hamrik iha ita nia bandeira (bandeira Fretilin) nia mahon, mak sira nia naran sai boot, mak ita hotu organiza funu ne’e sai boot,” dehan Kamarada Ossorio.

Tanba, demokrasia ohin loron partidu barak mosu maibé kuandu ukun la ho Fretilin sira sei la susesu.

“ Fretilin mak kria demokrasia, sira bele sai husi Fretilin maibé sira bele lao too iha ne’ebé deit, sira mos sukat sira nia is, bainhira laiha Fretilin sira labele!, sira sei fila , sira sei arenpende katak sai husi Fretilin ne’e pekadu boot ida,” dehan Kamarada Ossorio.



Selasa, 19 Januari 2016

Deputadu Fretilin Ezije Investiga Funsionariu 'Mate Klamar'

Deputadu Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasionál, Fransisco de Andrade husu atu halo investigasaun funsionariu mate klamar iha Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP), tanba ema balun nunka halo servisu maibé kada fulan simu osan  estadu.

Deputadu Fretilin ne’e dehan, funsionariu mate klamar ejiste desde Ministeriu Anterior (Kuatru no Kintu Governu Konstitusionál) nia tenpu  no laos  ejiste iha nasionál maibé ejiste mos iha Municipiu, realidade mak iha municipiu Covalima ema balun nunka servisu maibe kada fulan simu osan estadu.

 “Hau husu konaba funsionariu mate klamar,loron bailet sira la tama servisu maibé to’o fulan simu osan,” dehan Fransisco de Andrade iha plenaria Parlamentu Nasionál loron (18/01/2016).

Relasiona ho problema ne’e, Andrade husu atu Komisaun Funsaun Públika no Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) halo investigasaun to’o nivél Municipiu.

“Hau husu ba KAK atu halo investigasaun ne’e labele iha nasionál deit, diak liu tun ba Municipiu atu bele hetan dadus lolos,” dehan Andrade.

Alen-de ne’e, Fransisco de Andrade mos ejize atu halo investigasaun ba Hand traktor ne’ebe fahe iha tenpu anterior tanba to’o agora lahatene traktor sira ne’e nia paradeiru iha nebe.

Problema seluk mak konaba fahe Karau ba povu iha MAP anterior nia tenpu, Fransisco de Andrade dehan,  iha suku balun iha Municipiu  Covalima relatoriu tama iha nasionál dehan Karau fahe ona, realidade povu iha baze harii tiha ona karau luhan maibé ate agora Karau seidauk simu.



Senin, 18 Januari 2016

Povu Qeliqai Ejizé Elitrisidade




Povu husi iha Sub-distritu Qeliqai , Distritu Baucau ejizé governu liu husi Ministeriu Obras Publika atu dada elitrisidade ba sira nia suku hodi nune’e sira bele asesu ba elitrisidade.

Suku sira ne’ebé iha Sub-distritu Qeliqai seidauk asesu elitrisidade mak hanesan, Suku Laisorulai Decima, Suku Laisorulai Debaixo, Suku Abu, Suku Maluru no Suku Bualale.

Komonidade hato’o sira nia perokupasaun bainhira Deputadu Bankada Fretilin, lidera husi Kamarada Deputadu Manuel Castro no Kamarada Deputada Ana C. Ribeiro halo kontaktu eleitorál iha Sub-distritu Qeliqai Sabadu semana kotuk.

Iha plenaria Parlamentu Nasional (18/01/2015), Kamarada Deputada Ana Ribeiro foti perokupasaun povu Qeliqai nian hodi husu ba  governu atu rejolve tanba komonidade sira tesi hotu ona sira nia aihoris  maibé projetu eleitrisidade seidauk realiza.


Povu Qeliqai Ejizé Elitrisidade

Povu husi iha Sub-distritu Qeliqai , Distritu Baucau ejizé governu liu husi Ministeriu Obras Publika atu dada elitrisidade ba sira nia suku hodi nune’e sira bele asesu ba elitrisidade.

Suku sira ne’ebé iha Sub-distritu Qeliqai seidauk asesu elitrisidade mak hanesan, Suku Laisorulai Decima, Suku Laisorulai Debaixo, Suku Abu, Suku Maluru no Suku Bualale.

Komonidade hato’o sira nia perokupasaun bainhira Deputadu Bankada Fretilin, lidera husi Kamarada Deputadu Manuel Castro no Kamarada Deputada Ana C. Ribeiro halo kontaktu eleitorál iha Sub-distritu Qeliqai Sabadu semana kotuk.

Iha plenaria Parlamentu Nasional (18/01/2015), Kamarada Deputada Ana Ribeiro foti perokupasaun povu Qeliqai nian hodi husu ba  governu atu rejolve tanba komonidade sira tesi hotu ona sira nia aihoris  maibé projetu eleitrisidade seidauk realiza.

Minggu, 17 Januari 2016

Hamutuk ho FRETILIN Luta ba Libertasaun Povu!








Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasionál kontinua halo kontaktu ho nia militantes sira iha bazé hodi rona perokupasaun povu iha bazé inklui fahe mos informasaun politíka iha rai laran ne’ebé liga ho dezenvolvimentu politíka no sociál.

Iha loron 16 fulan Janeiru deputadu Bankada Fretilin liu husi  Kamarada deputadu Leonel Marcal, Kamarada Manuel Gaspar no Kamarada Fransisco de Andrade halo kontaktu eleitorál iha Suku Debos, Sub-distritu Suai, Distritu Covalima.

Iha intervensaun, Kamarada Deputadu Leonel Marcal hatete, importante agora iha Fretilin mak tenki hamutuk hodi nune’e Fretilin metin no forte nafatin.

‘Hamutuk ita forte fahe malu ita fraku!, se ita fahe malu ita fó espasu ba ema atu mai ho liafuan falsu hodi bosok no sobu ita,” dehan Kamarada Leo Marcal.

Kamarada Leo Marcal dehan, agora dadauk problema barak iha rai laran hanesan Estrada, Bemos no nesesidade baziku seluk seidauk rejolve tanba  ne’e povu tomak tenki hamutuk fali ho Fretilin hanesan iha tenpu rezistensia hodi luta nafatin ba libertasaun do povu.

Kamarada Leo  Marcal dehan, lalika fo fatin ba partidu sira ne’ebé laiha bazé, laiha planu no programa, laiha futuru atu fahe ema Fretilin.

Iha fatin hanesan, Kamarada Manuel Gaspar, husu povu tenki hamutuk nafatin ho  Fretilin atu luta ba libertasaun do povu.

 “A Vitoria perparace, a Vitoria organizace!, ita atu manan buat ida tenki perpara an didiak, ita atu manan buat ida ita tenki organiza an didiak, “dehan kamarada Gaspar.

Kamarada Gaspar dehan, uluk ema Fretilin perpara an, organiza an para manan funu, no funu manan ona, agora Fretilin perpara an, organiza an para bele kaer governu hodi bele  liberta povu.

‘Aluta kontinua! Para liberta povu husi kiak no mukit husi susar oi-oin,” dehan Kamarada Manuel Gaspar.

Tanba ne’e, Kamarada Manuel Gaspar husu atu povu TL fo fiar nafatin ba Fretilin atu bele realize komprimisiu libertasaun do povu se fó ba partidu seluk, rikusoin TL mohu hotu mos seidauk bele liberta povu, tanba bainhira sira kaer tau interese sira nian barak liu duke interese povu no nasaun nian.

Iha parte seluk, Kamarada Deputadu Fransisco de Andrade husu ba militantes no simpatizantes sira atu matan moris neon nain ba issu politíka sira ne’ebé mosu iha rai laran.

Maske Timor Leste opta sistema demokratiku multipartidarismu, maibé Kamarada Fransisco de Andrade dehan, partidu barak mosu tuir nia tenpu deit, tanba ne’e  labele monu tuir promesa falsa sira ne’e.

“Partidu balun moris hanesan musin man, tenpu eleisaun mak mosu mai maibé kuandu nia lakon nia prezidenti fali nia sekretariu jeral mos lakon, kuandu eleisaun besik ona sira komesa mosu fali na ho promesa falsu sira,” dehan Kamarada Andrade.

Bainhira besik eleisaun iha partidu foun barak mosu, maibé ho ema oin tuan sira ne’ebé periodu iha partidu ida, peridu ida haksoit fali ba partidu seluk, periodu seluk hari partidu foun maibé sira mak ne’e nafatin.

“Lalika fiartan partidu sira hanesan ne’e, kuandu eleisaun besik sira lori osan $5 dollar ka 20 mai sosa imi, se imi simu siginifika imi sosa ona imi nia terus durante tinan 5,tanba depois sira hetan tiha kadeira sira nunka besik imi,” dehan Kamarada Andrade.

Vice Kordenador Politíka Fretilin Distritu Kovalima Kamarada Alexandrino da Cruz hatete,  Fretilin sei luta nafatin ba dezenvolvimentu Timor Leste nian atu nune’e povu bele moris diak, povu bele moris iha naroman, povu labele halerik tan ba Be no povu labele halerik tan ba Estrada.

Maibé, buat sira ne’e akontese bainhira Povu Timor Leste tomak liliu Suku Debos  hamutuk nafatin ho Fretilin hodi bele atinji objetivu ne’e.

Iha fatin hanesan Vice Kordenador Sub-distritu Suai Vila Kamarada Agostino da Silva  hatete,  Fretilin partidu ida hamutuk ho natureza.

Prezensa Deputadu Bankada Fretilin atu haforsa nafatin Fretilin hodi perpara an nafatin hasoru dezafiu no aktividade politíka sira ne’ebé sei akontese iha tinan 2017.

Fretilin laos ohin mak moris, Fretilin moris atu liberta povu husi kolonialista no fasista nia ukun hodi buka ukun rasik an.

‘Fretilin mak ukun an, se laiha Fretilin ukun mos laiha,” dehan Vice Kordenador Sub-distritu Suai Kamarada Agostino.

Tanba ne’e, Kamarada Agostino husu atu militantes no simpatizantes sira atu kaermentin nafatin prinsipiu Fretilin nian hodi luta ba libertasaun do Povu.

“Fretilin mak luta ba ukun an, ukun an hetan tiha ona, agora Fretilin luta nafatin ba liberta povu husi kiak no mukit,” dehan Kamarada Agostino.

Entertantu  Kontaktu eleitorál hanesan halo mos  husi  Kamarada Fransisco Branco ho Kamarada Angelica da Costa  iha Aldeia Karbulau, Suku Hola Rua, Sub-distritu Same, Distritu Manufahi.

Iha kapital Dili, Kontaktu eleitorál halo iha  Sub-Distrito Nain Feto kompostu husi Suku Bidau Lecidere, Aikadiru Hun no Grisinfor ne’ebé Realiza iha Sucu Bidau Lecidere (16/01/16) ho " Tema " Liu Husi Kontaktu Eleitorál  Hametin Unidade no Konfiansa ba Partido FRETILIN iha Estrutura no Militante iha bazé.

Iha parte seluk, Kamarada Manuel Castro ho Kamarada Ana Ribeiro halo mos Kontaktu eleitorál iha  Municipiu Baukau, Postu Administrativu Kelikai.

Iha Distritu Vikeke, Kontaktu Eleitorál halo iha Sub-distritu Ossu,  Lidera husi Kamarada Joaquim do Santos Boraluli no Kamarada Deputada Anastasia Amaral  hodi rona perokupasaun komonidade sira nia iha fatin ne’eba.





Povu Suku Debos Krize Bemos




Komonidade sira iha Suku Debos, Sub-distritu Suai Vila, Distritu Covalima krize Be tanba susar atu hetan Be hodi bele uja ba nesesidade moris nian.

Komonidade sira hato’o sira nia perokupasaun banhira deputadu Bankada Fretilin kompostu husi Kamarada Deputadu Leonel Marcal, Deputadu Manuel Gaspar, Deputadu Fransisco de Andrade, halo kontaktu eleitorál hodi hasoru estrutura distritu, sub-distirtu , Suku no Aldeia iha Suku Debos iha loron (16/01/2016).

Komonidade sira  perokupa tanba atu hetan Be, sira tenki hein oras ba oras hodi bele kuru no balun tenki lao ho distasia dook para bele asesu ba bemos.

Iha tinan 2014, Organizasaun Naun Govermental ida, ajuda hodi fura Be kuaze metro 80 hodi bele dada ba Eskola Secundaria Geral Serankotek no komonidade sira maibé ate agora makina bonba Be seidauk funsiona tanba travu eletrisidade ne’ebé monta ne’e volume kiik liu.

Kamarada Xefe Aldeia Lakona Delfin de Araujo hatete,  Bemos sai problema bo’ot tanba povu tenki hein kleur hodi bele hetan Be , balun ate hirus tanba Be.

Hafoin rona perokupasaun komonidade nian, iha Plenaria Parlamentu Nasionál loron 18 fulan Janeiru tinan 2016, Kamarada Leonel Marcal ezije governu atu responde lalais problema ne’ebé mak Estudante no Komonidade sira iha Suku debos infrenta.


Top of Form
Bottom of Form

Minggu, 10 Januari 2016

Dezafiu Boot iha 2016, Kamarada Mari Alkatiri: “Ita Sobele Hasoru Bainhira Ita Hamutuk’

Sekretariu Jerál Partidu Frente Revolusionariu Timor Leste Independente (FRETILIN), Kamarada Dr. Mari Alkatiri hatete, 2016 FRETILIN sei infrenta dezafiu boot tanba ne'e persija hamutuk hodi hasoru. 

“Hau hakarak hatete deit ba maluk sira hotu, ba kamarada sira hotu katak perpara an ba, 2016 dezafiu ida que boot tebes ita atu hasoru, 2016 ita sei marka prozisaun ida, dala ida tan atu afirma buat ida que sagradu! Bainhira povu nia vida tau iha kauza, ita sobele hasoru dezafiu ida ne’e bainhira ita hamutuk,” dehan Kamarada Mari Alkatiri bainhira halo refleksaun ida ho Deputadu Bankada FRETILIN (08/01/2016).

Iha kontekstu harii estadu no halo dezenvolvimentu, Kamarada Mari dehan, ema balun hare nia hanesan diabu maibé nia prontu sai diabu tanba hakarak halo buat diak ba rai TL.

“Hau hatene katak hau moris atu sai diabu, ema balun moris para atu sai Santo, hau asumi ona hau nia funsaun atu sai diabu, mais diabu ida que ulun to’os tebtebes, saida mak loos (ne’e) loos saida mak sala (ne’e) sala,”  dehan Kamarada Mari.

Kamarada Mari dehan, agora nia buka atu rejolve problema ne’ebé mak povu infrenta laos estatutu (kadeira).

 “Pozisaun ba deputadu mak 65, pozisaun ba governu bele muda, pozisaun atu sai Primeiru Ministru mak ema hotuhotu hakarak, hau lakohi ona, hau hakarak afirma kedas klaramente iha ne’e, hau lakohi ona, tanba hau hanoin tenpu ona atu bele ajuda rejolve problema nasionais, tenpu ona atu labele buka deit kadeira,” dehan Kamarada Mari .

Tuir Kamarada Mari Alkatiri katak, atu liberta povu no rejolve problema povu nian mak FRETILIN nia prinsipiu.

“Hau hakarak hatete momos, lalika laran taridu, lalika perokupa hau la buka estatutu, hau buka atu rejolve problema povu nian, ne’emak Fretilin hakarak, ne’emak ita hotu hakarak,” dehan Kamarada Mari.


Kamis, 07 Januari 2016

DEKLARASAUN BANKADA PARLAMETAR FRETILIN IHA DEBATE REAPRESIASAUN OJE 2016

Prezidenti Bankada FRETILIN Kamarada Aniceto Guterres
(Plenaria Extraordinaria, 8 de Janeiro 2016)


Sr  Presidente do Parlamento Nacional, e Caros Colegas Deputados,
Sr Primeiro Ministro ho nia Elenco Governamental,
Sr Ministro Concelheiro,
Lideres Partidos Politcos ho assento Parlamentar,


Excelencias,

Primeira vez iha história Timor-Leste nudar  estado soberano, Chefe do Estado halo veto política hasoru diploma ida importantíssimo konaba Orcamento Geral do Estado.

Iha Estado de Direito Democaratico hanesan ita nia República Democratica de Timor-Leste, ne’ebe opta ba sistema Separacao de Poderes, no obedece ba regras constitucionais, veto ba qualquer diploma seja qual for o veto, política ou veto por inconstitucionalidade, buat ida ne’ebe normal, desde que iha justificação ho  fundamento.
Maibe veto política ba Orcamento Geral do Estado, ne’e maka buat ida ne’ebe extraordinário. Extraordinario tanba Presidente da Republica sira uluk mesmo iha situasaun crise política no institucional hanesan iha 2006 no 2007 la uza sira nia competência hodi veta orçamento, ate iha rai seluk mos ita dehan “muito raro” ka “jarang sekali” acontece. 

Certamente, tanba ne’e ohin loron ida ne’e, loron ida ne’ebe marcante iha história Parlamento Nacional, ita hotu iha ne’e,  hamutuk ho órgão representativo povo tomak nian, ne’ebe reune extraordinariamente, atu hatan, hatan ho maturidade, ba Sua Excelencia Sr. Presidente da Republica nia mesagem ne’ebe dirigi mai ba Parlamento Nacional.




Excelencias,

Orcamento geral do Estado mak sai nudar instrumento fundamental ba funcionamento normal instituições ka maquina estado nian tomak, no  instrumento de intervenção económica e social do estado.
Ou melhor, Orcamento geral do estado iha nia papel ne’ebe importante tetebes iha vida moris nudar estado ida, particularmente iha caso Timor-Leste ne’ebe nia economia, na maioria esmagadora depende liu ba investimento publico, bainhira laiha Orcamento geral do Estado, maski durante tempu badak deit, bele paralisa economia do paiis, ho repercucao ba área oioin.

Tanba ida ne’e  duni, órgãos do estado hotu ne’ebe envolvido iha processo Orcamento Geral do Estado, hahu’u hosi preparação orcamento, aprovação no promulgacao lei do orçamento, seja qual for, atu Governo, ka Parlamento Nacional, ka Presidencia da Republica, tenke tetu didiak, tetu ho serenidade no sentido de responsabilidade, tetu ho maior ponderação, atu nune’e órgão sira ida-idak nia posicao política ka decisão ne’ebe sira hola konaba Orcamento Geral do Estado, refelete duni interesse estado, no interesse povo tomak nian atu hetan moris diak, moris iha estabilidade no paz.


Excelencias,

Ita hotu, Estado tomak, conciente katak povo hakarak iha melhoria iha sira nia kualidade moris hanesan: acesso ba educação no asistencia saúde ne’ebe diak liu, iha nutrisaun diak, hetan saneamento básico no be’e mos, iha uma diak, iha justiça no sst.

Los duni, liu ona 13 anos iha processo contrucao estado no processo desenvolvimento, ne’be estado halo ona investimento publico bot, maibe ita reconhece katak seidauk iha resultados significativos ba melhoria condições vida moris Timoroan hotu-hotu.

Maibe, importante tebes ba ta Timoroan sira atu compreende, katak processo contrucao Estado laos kna’ar ida ne’ebe fácil. Ita labele ignora katak processo desenvolvimento, atau hasai povo hosi kiak no mukit, atu hadia povo nia moris, ne’e processo ida global no integrado, processo ida naruk  no kle’uk ba mai.

Se ita la compreende hanesan ne’e, maka ita monu iha mentalidade ida ne’ebe buka solução fácil no lalais, ne’e mak : aumenta recurso atu resolve problema, ne’ebe lori ita ba política orçamental ida aumenta despesas aumenta osan barbarak iha seitor ida ne’e, iha rubrika ida ne’eba, sem hare ba ita nia capacidade individual no coletiva atu executa planos no halo gestão adequado ba sistema ne’ebe iha. No fim tanba hakarak resolve iha tempo badak, ita sai fali vitima ba ita nia própria vontade atu responde ba problemas povo nian.
Portanto, laos osan deit mak determina maibe tenke hare mos ita nia própria capacidade.

Cada Governo obedece ba nia política de racionalização da utilização de recursos no definição clara konaba prioridades tuir capacidade de execução plano, programa no projetos. Principio ida ne’e mak orienta VI Governo Contitucional hodi halo alocação osan ba seitores fundamentais ka prioritarios: tanto Infraestrutura, nune’e mos saúde, educação no agricultura. Iha contexto ida ne’e duni maka Governo introduz no implementa dadaun ona reforma lubun ida atu eleva capacidade capital humano iha administração publica. Nune’e, Parlamento Nacional mos adere no advoga política sira ne’e.

Tinan-tinan, bainhira iha diskusaun konaba Orcamento Geral do Estado, preocupacao bot liu ba Parlamento Nacional, ka Presidente da Republica, nune’e mos ba próprio Governo, ka ba ita hotu, maka, ita nia despesa publica quase depende totalmente ba Fundo Minarai, katak mais de 80% financiamento ba despeza mai hosi Fundo ida ne’e. Ita hotu, nune’e mos Governo, reconhece katak receitas domesticas ka receitas laos hosi minarai continua ki’ik. Folin minarai iha mercado tun maka’as, campo minarai ne’ebe produz dadaun ne’e besik dadaun ona atu hotu, no seidauk defini desenvolvimento campo greater Sunrise.  
Significa katak iha desafio bot ne’ebe ita hasoru agora no iha tempo oin mai, konaba oin sa  Timor-Leste korean hosi dependência ba fundo minarai, no oin sa garante sustentabilidade despezas iha longo prazo.

Atu kore’an hosi dependência ida ne’e, hakarak ka lakohi ita tenke aumenta receitas domesticas ou receitas laos hosi minarai nian, maibe sei la konsege de um dia para outro. Governo ne’ebe deit, hosi partido ne’ebe deit mesmo que ukun mesak ho maioria qualificada ida iha Parlamento Nacional, sei la halo milagre atu inverte situasaun ida ne’e. Portanto, sei lao tuir política ka estratégia ne’ebe Governo ida-idak traca ba nia governacao.

Laiha dalan seluk atu aumenta reseitas domesticas. Dalan maka diversifikasaun economia. Hanesan saída maka traca ona iha Plano Estrategico de Desenvolvimento, ita tenke diversifica ita nia economia,  atu nune’e sai economia ida competitivo no estimula crecimento economico no gere retornos oioin, hanesan mos retorno financeiro ne’ebe bot liu ba iha cofre do estado. Iha contexto diversificação ne’e duni , maka  infraestrutura sai hanesan buat ida ne’ebe absolutamente necessário atu investe, para além de investe iha capital humano, investimento hirak ne’ebe iha nia efeito duradouro iha economia.

Projetos de grande escala ne’ebe halao dadaun ona hanesan Projeto Tasimane, para além de atu serve hanesan polos de Desnvolvimento, maibe sai mos nudar forma de diversicacao economia Timor-Leste nian.

Nune’e mos, Zona Especial Economia Social Mercado –ZEESM, nudar programa de desenvolvimento global integrado ba território ka região ida, sai hanesan forma ida diversificação economia, ho objetivo atu bele gere economia nacional iha longo prazo, hanesan experiencia rai Asia balu China, Malasia, Indonesia no sst ne’ebe desenvolve sira nia economia ho sucesso, liu hosi desenvolvimento zonas especiais de economia.  Tanba ne’e, ita la justu ka ita confuso konaba programa no conceito ZEESM,  bainhira, foin mak liu tinan rua ita questiona ona retorno hosi programa ida ne’e, hanesan fali projeto babain ida. 


Excelencias,

Xesto Governo Constitucional hanesan continuação hosi governo anterior nian, lao tuir hela política ka estratégia ida ne’e, ne’ebe hanaran Estrategia de Antecipação (frontloading), ne’ebe defini ona prioridades investimento nian mak infraestrutura no capital humano. Orcamento Geral do Estado ne’ebe prepara hosi Governo no hetan ona aprovação hosi Parlamento Nacional, refleta duni estratégia no definição prioridades ne’e. Refleta mos equilibro entre investimento físico no investimento social.

Se ita hare didiak informações hotu hosi livro orçamento nian no fontes informação seluk, konaba orçamento, ba 2016, osan ne’ebe barak liu mai hosi levantamento hosi fundo minarai ne’e, barak liu tau ba nvestimento físico no investimo social, ate mesmo despezas recorrentes ho categoria bens e serviços no transferência publica barak liu duni mak hodi halo investimento, tanto físico hanesan mos social. Laos tomak atu financia maquina estado.

Portanto, investimento laos deit hosi despesas capital no fundos especiais : Fundo Infraestrutura no Fundo Desenvolvimento Capital Humano, maibe hosi mos categoria despesa seluk.
Hanesan Exemplo, despesa barak, ka 44% hosi categoria bens e serviços nian maka tau ba investimenta hodi complementa investimento seluk atu kontribui ba desenvolvimento. Hosi percentagem ida ne’e, $116 milhoens ba apoio investimento físico em particular iha contribuição de contrapartida, sosa fini ba agricultor sira, sosa combustível no halo manutenção geradores central electrica, no $75 milhoes mak ba investimento social hanesan merenda escolar, sosa medicamentos no aihan ba pasiente sira, impressão materiais escolares, no sst. Nune’e mos despeza hosi parte Transferencias Publicas, $458 milhoes ka 96 % hosi total despesas $475 milhoes mak destinado ba investimento físico no investimento social.


Sr. Presidente Parlamento Nacional e Caros Colegas Deputados,
Excelencia,

Hanesan ita hotu hatene, Parlamento Nacional ida ne’e assume ona nia função tuir competência ne’ebe hetan hosi Constituição da Republica hodi aprova Orcamento Geral do Estado ba tinan 2016, liu hosi diskusaun naruk  iha generalidade no especialidade hamutuk ho Governo ne’ebe prepara ona orcamento. Nudar órgão representativo povo tomak nian, liu hosi mecanismo oioin ne’ebe iha: contato eleitorado, audiências publicas, sumissoes no sst, Parlamento rona ona hanoin no preocupação parte hotu-hotu konaba orçamento ida ne’e duni.

Politca ka estratégia Governo nian no informações hotu konaba Orcamento Geral do Estado  contempla ona iha livro Orcamento nian. Nune’e mos durante diskusaun  ne’e duni,  Governo,  na pessoa do Primeiro Ministro no nia membro do Governo sira seluk, halo ona esforço bot hodi hatan no esclarece ba questões no preocupações hotu, ne’ebe la se’es dok hosi sa ída maka Sua Exelencia Presidente da República preocupa iha nia mensagem ba Parlamento Nacional.
Resposta ho esclarecimentos hosi Governo ne’e duni, lori ona ita, deputados sira, hola ona decisão hodi aprova Orcamento geral do Estado 2016 ho voto unanimamente afavor.

Parlamento Nacional mak sei assume responsabilidade perante povo no Nacao tomak ba konsekuencias politicas ne’ebe karik mosu hosi ita nia decisão ida ne’e.

Tanba ne’e, Bancada FRETILIN husu ba Parlamento Nacional atu halo confirmação de voto ba Orcamento Geral do Estado 2016, no ohin kedas harukca fali diploma ne’e ba Presidente da Republica atu promulga, tuir artigo 88 no.2 Contituicao da República.

Mak ne’e deit, Obrigado pela atenção!