Kamis, 03 Maret 2016

Vizita Governador Australia, FRETILIN Husu Respeita TL Nia Direitu Tuir Lei Internasionál


Intervensaun Bankada FRETILIN iha Sesaun Solene Vizita Governador Gerál Australia Peter Cosgrove iha Parlamentu Nasionál  3 de Março 2016

Exelentismu Sir. Peter Cosgrove, Governador Geral Australia
Sr. Presidenti Parlamentu Nasional ,
Ilistru Caros Colégas Deputados, Senhores membros do Governu, Senhores membros do Corpo Diplomático.
Exelência,

Uluk nanain hau hakarak sauda Sua Exelensia Sir Peter Cosgrove no ita bo’ot nia senhora Execelencia Senhora Lynne Cosgrove no ita nia komitiva tomak.

Benvidos ba rai doben no estadu Timor Leste no saudosoens fraterna husi Povu Maubere, nudar irmão ho povu Australianu, povu ne’ebé ita bo’ot nudar komadante forsa INTERFET tulun iha tinan 1999 depois de okupantes Indonesio sira sai.

Iha oportunidade diak ida ne’e, hodi Bankada FRETILIN nia naran permite hau hakarak pronunsia no hato’o mensagen ruma konaba relasaun rai rua, Australia ho Timor Leste, partikularmente kestaun fronteira marítima.

Iha 19 de Abril 2004, esforsu governu Timor Leste konsege konvense governu Australia hahu negosiasaun konaba fronteira marítima. Iha tenpu ne’ebé, Timor Leste, rai kiak tebes, no persija tebes atu hetan solusaun konaba tasi Timor no explorasaun mina rai,tanba reseita husi Bayu Undang seidauk too hodi halo dezenvolvimentu ba nia povu. Tanba ne’e mak governu ne’ebé lidera du husi Ex. Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri buka atu dada Australia ba negosiasaun. Ho susar ita konsege duni, halo negosiasaun.

Bainhira negosiasaun hahu ihaDili iha loron 19 de Abril 2004, Dr, Alkatiri halo intervensaun ba ekipa negosiasaun nain rua hodi hatete hanesan ne’e:

“Ami Timor oan fiar katak ami nia reklamasaun ba fronteira marítima iha linha mediana iha tasi klaran hetan apoio makas husi direitu internasionál,”

Nia deklara mos, “Ami fiar a’an makas ba ami nia pozisaun, tuir direitu  internasionál,mak ami prontu atu husik tribunál imparcial- tribunál internasionál justisa, ka tribunál internasionál direitu tasi nian, no tribunál arbritagen internasionál, hodi tesi lia konaba ami nia direitu ida ne’e. 

Molok Timor Leste hetan ukun rasik an, Australia hola asaun ida atu hapara tribunais hirak ne’e halo julgamentu ba disputa konaba fronteira marítima, entre rai rua ne’e, Ami hatene katak asaun ne’e alvu mak Timor Leste.

Ba ami,ne’e hatudu deit katak Australia nia argumentu fraku.”

Nemak lia fuan hosi líder, hosi ami nia partidu,Ex Primeiru Ministru RDTL nian Dr. Mari Alkatiri.
Maske ami iha afrimasaun, laran luan no laran diak ba ita nia maluk Australianu hothotu, liliu ita bo’ot no ita bo’ot nia soldadu ne’ebé iha tinan 1999 mai establese paz iha ami nia rai doben, ami hare katak, desde 1999, Australia halo buat hothotu hodi evita Australia nia obrigasaun tuir direitu internasionál ho Timor Leste tanba Australia hatene momos katak direitu internasionál la fó razaun ba Australia.

Australia rai ida bo’ot no forte, maibé Timor Leste rai ida kiik. Australia mos bele fo exemplu bo’ot ba rai barak iha regiaun ASEAN no mundu, konaba demokrasia, konaba respeitu ba direitu internasionál, konaba ekonomia mundial.

 Hanesan Primeiru Ministru Australia nian, Sr. Turbull foin deklara iha Washington, katak rai kiik ne’ebé hasoru rai bo’ot iha Asia tanba desputa konaba direitu tasi nian, direitu internasionál mak bo’ot liu hotu, no rai ne’ebé deit,bele bo’ot ka kiik, maibé iha lei internasionál nia oin hothotu hanesan.
Ida nee mak hahalok no exemplar duni husi Australia.

Maske iha tempu susar, estadu Timor Leste persija halo kompromisu barak hodi bele hetan nia independensia ekonomika, kore an husi dependência ba doadores hanesan Australia, Tempu hanesan,ne’ebé liu tiha ona. Tamba medidas ne’ebé estadu, liu-liu primeiru governu halao, hanesan harii fundo mina rai, no aproveita tempu diak hodi halao atividade explorasaun mina rai, ohin loron Timor Leste ekonomikamente forte.

Iha 2006, Timor Leste pronto atu koopera ho Australia ho laran diak hodi aproveita situasaun ne’ebé folin mina rai as no diak, hodi bele fó oportunidade ba kampu Greater Sunrise lao ba oin, maibé tempu nee mos liu tiha ona, no estadu Timor Leste nunka rende,nia iha direitu ba fronteira maritima. Kooperasaun iha momento neeba konsege mos tamba promesa hosi kompaña mina rai sira katak kadoras sei bele dada mai Timor Leste,nunee bele benefisia povu Timor Leste ho produsaun gas iha rai maran.

Akordu hotu hotu ne’ebé halo ho Australia provisoriu, tamba maske  RDTL sempre  pronto atu koopera ho nia viziño, hodi explora  rikusoin ba benefisiu rai rua nian, maibé ikus mai hela hanesan promesas deit. Timor Leste mos hakarak nafatin, iha tempu  naruk ka badak, hein atu hetan nia direitu soberanu tasi Timor nian tuir lei internasionál . Tamba nee mak akordu hothotu provisoriu deit, hein loron ruma governu Australia nia laran  diak bele negosia ida nee, ne’ebé direitu povu Maubere nian.

Hanesan Dr.Mari Alkatiri deklara iha loron 19 de Abril 2004, “ Ami Timor oan fiar metin katak, sedu ka kleur, Timor Leste hetan rejultado ida ne’ebé ejustu konaba ami nia direitu ba fronteiras maritima tuir lei internasionál”.

Exelensia Senhor Governador Geral, tempo too ona no Timor oan hothotu unidu, ami hotuhotu hamutuk ho ami nia governu no ami nia líder sira, hodi buka hetan direitu soberania povu nee nian, Ami Bankada FRETILIN fiar metin katak Timor Leste ida hanesan neemak ita bo’ot nudar general, mai hodi tulun iha tinan 1999.

Ida nee mak ita bo’ot nia atusaun ne’ebé loke dalan ba povu Timor Leste ida  livre, povu no estadu Timor Leste forte,ne’ebé hatete defende nia direitu tuir lei no ordem internasionál.

Ami husu deit mak ami nia viziño hanesan Australia mos bele respeita povu Timor Leste nia direitu tuir lei internasionál. Ami fiar ho belun furak hanesan ita bo’ot, katak ami nia lia fuan sei la monu ba rai.

Obrigado!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Tidak ada komentar:

Posting Komentar