Selasa, 16 Agustus 2016

Sede Partidu Balun iha Luru Produs Osan Falsu


Deputadu Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional preokupa makas tanba sede partidu balun iha sub-distritu Luru, Distritu Lautem, uja hodi produs (cetak) osan falsu.

Kamarada Deputadu Ossorio Florindo foti kestaun ne’e iha plenaria komisaun permanente Parlamentu Nasional loron 17 Sentenbru 2016, ejizé tenki investiga klean no foti desizaun ida forte hasoru autor sira ne’e.

Tuir informasaun ne’ebé iha katak, sede partidu ne’e uza hanesan fatin rental maibé iha laran produs mos osan falsu

“Sira cetak osan ne’e sira ba sosa fali sasan iha veteranu sira ne’ebe halibur osan hodi loke loja, fahe mos balun (montante) $20 ate $50, balun lori ba manufutu, balun lori ba joga karta,” dehan Kamarada Ossorio iha Plenaria.

Oras ne’e dadaun, Kamarada Ossorio dehan, Polisia Nasional Timor Leste kaer ona autor balun ne’ebé deskonfia produs osan falsu.

“Besik ona eleisaun, hau hanoin hahalok ida hanesan ne’e tenki foti desizaun ida ne’ebé forte, halo los iha cede partidu ne’e, ita atu dehan ne’e individu ka partidu ( mak orienta)?,” kestiona Kamarada Ossorio.

Falsefikasaun ba osan ne’e, tuir Kamarada Ossorio katak ne’e krimi, tanba ne’e husu PNTL ne’ebe halo ona atuasaun tenki investiga hodi ke’e sai autor prisipal sira.

 “To’o tiha ona sub-distritu! Ba hau nene siginifika sira (nia cede) central keta iha karik!,  Makina ida sira lori ba distritu uza ba rental depois iha laran mos uza ba (cetak) osan falsu, tanba ne’e hau husu ba polisia sira tenki investiga kazu ne’e klean hodi kee sai abut sira ne’e, labele ita halo beik ita nia povu ho osan falsu,” dehan Kamarada Ossorio.

Iha fatin hanesan , Kamarada Frasisco de Andrade hatete, besik ona eleisaun osan falsu komesa mosu, a’at liutan produs iha sede partidu balun ne’e hatudu katak partidu sira’e toman sosa votus ho osan.

“Halo osan falsu! oras ne’e dadaun ita atu tama ona eleisaun, partidu ida ne’ebé halo osan falsu ne’e toman ona sosa votus (ho osan),” dehan Kamarada Andrade
Iha fatin hanesan, Kamarada Deputada Ilda Maria da Conçeição dehan, ema ne’ebé produs osan falsu ne’e krimi, tanba ne’e labele husik liu tenki prosesa tuir dalan justisa.



Observador Politíku Balun ‘Buta Ilmu’


Kandidatu ba Prezidenti Partidu FRETILIN Fransisco  Guterres LU-Olo no Kandidatu Sekretariu Geral Partidu FRETILIN Mari Alkatiri  hatete, observador politíku balun husi akademiku delek ba siensia (buta ilmu) tanba halo observasaun politíka katak, kandidatu uniku ba eleisaun direita lideransa FRETILIN ne’e hamate demokrasia iha FRETILIN laran no laiha lejitimidade.

 “Balun fali dehan pakote ida deit  FRETILIN sai fraku, lakon lejitimidade, sira (ida koalia ne’e)  estuda bobot siencia politíka, mak halo komentariu hanesan ne’e, hau hatete ona dala barak sira laos buta huruf maibé sira buta ilmu,” dehan Dr. Mari Alkatiri iha Baucau 14/08/2016.

Kamarada Mari hatete, nia akompaña informasaun sira ne’e nia hamnasa  I   laran susar mos tanba  intelektuais sira’e bele fiar mais  balun koalia la tama kakutak.

Entertantu Kandidatu ba Prezidenti partidu FRETILIN iha eleisaun direita ne’ebé sei halao iha loron  3 Setenbru  2016 , Kamarada Lu-Olo konvida observador politika sira ne’e atu ba halo peskiza iha CCF mak foin bele fó komentariu ka observasaun.

“Hau sei konvida maluk sira ne’e se bele karik ba to’o iha Comite Central FRETILIN (CCF), hodi halo peskiza hodi hatene saida mak FRETILIN halo konaba demokrasia, ou FRETILIN aplika prinsipiu demokratiku ne’e oinsa?,” dehan Lu-Olo.

Komisaun Nasional ne’ebe prepara eleisaun direita ba lideransa FRETILIN fó ona oportunidade ba  kuadru FRETILIN nian atu bele aprezenta sira nia kandidatura maibé liu tiha prazu kuaze fulan ida, kandidatu seluk laiha.

Tuir Lu-Olo dala barak ema sira ne’ebe laos  FRETILIN, maibé halo an hanesan FRETILIN hodi bosok opiniaun publika, hodi hatete katak demokrasia mate iha FRETILIN nia laran, pelu kontrariu demokrasia buras no metin liutan iha FRETILIN nia laran.

Tanba samak  pakote uniku la halo deit proklamasaun maibé  sei ba eleisaun tanba iha bulletin de votus ne’e sei tau sim ou não. Siginifika katak sei iha militantes ne’ebé  sei fó votu aseita ba kandidatu Kamarada Lu-Olo ho Kamarada Mari Alkatiri no sei iha militantes balun mos la aseita.

“ Ne’e demokratiku tanba kandidatu seluk laiha maibé sei halotan eleisaun, laiha proklamasaun ida, dehan katak sira nain rua mesak deit ona lalika vota ona, ne’e lalos ida, sira nain rua mesak maibé sei vota para  hodi bele dehan katak afavor ka kontra,” dehan Kamarada Lu-Olo.

Maske pakote uniku maibé tenki liu husi prosesu eleisaun tanba lideransa FRETILIN tenki iha lejitimidade ida direita husi militantes no kuadrus FRETILIN nian, para sira bele iha kebiit atu lori FRETILIN ba oin nafatin.

“ Ami nain rua hakarak lejitimidade husi ita nia militantes hothotu para atu lori ita nia partidu ne’e ba oin,” dehan Kamarada Lu-Olo.

Kamarada Lu-Olo mos preokupa tanba samak observador politíka sira ne’e nunka observa ou la hare ba partidu seluk,  kuandu partidu balun ba hili ema iha luron la liu husi eleisaun , la liu husi kongresu observador politíku sira nunka koalia.

“ (Partidu) balun laiha tan kongresu, ninia lideransa mak ida ne’ebe ita seidauk hatene? Maibé ba konsilida uluk ona hanesan partidu  ne’e saida mak ida ne’e? ita boot sira (observador politíku) taka matan ba ida ne’e,” dehan Kamarada Lu-Olo



Minggu, 05 Juni 2016

Alkatiri: Xanana Konfia Ema, Ema Fila Konfu Xanana


Sekretariú Gerál Partidu FRETILIN, Kamarada Dr. Mari Alkatiri hatete, Xanana Gusmao konfia demais ema sira ne’ebé besik nia, ikus mai ema konfu fali nia.

Sekretariú Gerál partidu FRETILIN koalia ida ne’e bainhira loke konferensia distritál iha Distritu Baukau (5/6/2016) ne’ebé partisipa husi delagadu 500 resin hodi hili delegadu atu partisipa iha kongresu nasional ne’ebé sei realize iha fulan Outobru mai no hili kandidatu membru CCF.
Mari Alkatiri dehan, uluk FRETILIN ukun ho osan oituan maibé halo duni servisu, depois tinan 10 governu AMP no Bloku Koligasaun ukun osan barak laiha buat ida mak akontese.

“Xanana (Gusmao) konfia ema sira ne’ebé besik ba nia, ema konfu nafatin nia, tanba ne’emak ami nain rua hamutuk, se kunfu barak persiza Taikondo ida mak mai, Konfu barak demais lori Taikondo ida mai para halo sira hamrik sentidu lai,” dehan Mari Alkatiri.

 Uluk Alkairi konfronta ho Xanana nia dehan saida mak Xanana hakarak hanesan ho saida mak  Alkatiri hakarak maibé dalan mak lahanesan.
Politika ne’ebé FRETILIN halo dadauk, Alkatiri dehan, ema balun dehan CNRT ho FRETILIN halo tiha ona koligasaun, ne’e lalos.

 “Se partidu bo’ot rua ne’e halo koligasaun imi taka tiha imi nia kios sira ne’e, FRETILIN ho CNRT partidu idaidak nian, hau ho Xanana ami hamutuk,” dehan Alkatiri

Alkatiri ho Xanana hamutuk tanba ukun durante tinan 10 rejultadu hatudu ona katak, ukun kontra FRETILIN ukun sei lalao, ukun ho FRETILIN sei loke dalan, ukun atu lori dezenvolvimentu mai TL tenkiser FRETILIN mak ukun.

“FRETILIN ukun ho nia politika, FRETILIN ukun ho nia planu, FRETILIN ukun ho nia programa hakuak hothotu, semak tama! tuir FRETILIN nia politika, tuir FRETILIN nia programa,” dehan Alkatiri.

Ema balun mos komesa halo propaganda hodi dehan FRETILIN manan iha distritu tolu parte leste maibé nia Sekretariú Gerál ba dezenvolve fali Oecusse.

 “Agora hau esplika tanba samak hau ba Oecuse, tanba ema mai koalia barbarak, laos atu abandona Kamarada sira (parte leste), se hau mak eskolla Baukau, Vikeke no Lauten, oras ne’e husi Manatuto ba to’o Oecusse , sira sei koalia hare FRETILIN mak lorosae deit, agora ba Oecuse sira mai fali dehan imi (distritu tolu) hili FRETILIN (depois) ba (dezenvolve fali) Oecusse, sira argumentu laiha ona,” dehan Alkatiri.

Alkatiri dehan, ba FRETILIN povu Timor Leste ida deit, husi Oecusse too Jaco husi tasi feto to’o tasi mane, maibé hili Oecusse para atu hatudu deit katak, FRETILIN hatene halo dezenvolvimentu.

“FRETILIN lakohi fahe rai ida ne’e, lakohi deskrimina mak hili Oecusse, para atu halo dezenvolvimentu , para atu hatudu  ba sira hotu katak ita (FRETILIN) hatene halo dezenvolvimentu,” dehan Alkatiri.

Tanba ne’e, dezenvolvimentu sei to’o iha teritori TL tomak, importante mak iha  eleisaun 2017 povu mak tenki konfia FRETILIN tanba FRETILIN la hatene konfu povu, se povu konfia FRETILIN , FRETILIN sei lori dezenvolvimentu mai.




Selasa, 26 April 2016

Hamutuk atu Hadia, Laos Hamutuk atu Taka Matan!


Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional afirma nia pozisaun ba postura  politika ne’ebé lao dadaun  “Hamutuk Ita Bele”,  siginifika katak hamutuk atu hadia buat ne’ebé sala ba los maibé laos atu taka matan ba buat ne’ebé sala.

Vice Prezidenti Bankada FRETILIN Josefa Alvares Pereira hatete,  dever Deputadu nian  mak atu halo fiskalizasaun, fiskaliza buat ne’ebé lalos tenki hadia.

Josefa koalia lia hirak ne’e hafoin rona Deputadu husi eis Bloku Koligasaun kritika governu no lekar sai erru ne’ebé halo iha Ministeiru Agrikultura tenpu AMP no Kintu Governu Konstitusional halo.

“ Hau hakarak husu deit buat ida ne’e tanba uluk hatene maibé la denunsia, para ita bele hadia iregularidade sira ne’e,  karik  agora ita iha ona situasaun ida divorsiu  ne’emak ita foin hatete sai, foin dinunsia , hatete para tenki hadia, laos nonok agora mak foin ita fo hatene sai, maibé osan ne’e barak liu tiha ona mak gasta tiha ona,” déhan Josefa.

Deputada FRETILIN ne’e hatete, karik iha ema  FRETILIN nian ruma mak  halo sala mos tenki liu husi prosesu investigasaun  tanba osan ne’ebé aprova iha ne’e ba ema hothotu nia diak.

Iha fatin hanesan , Deputadu FRETILIN, Ossorio Florindo hatete, laiha duvida ba FRETILIN atu garante governu ne’e to’o nia mandate remata, maibé importante mak buat ne’ebé sala tenki hadia.

“Ita hamutuk atu hadia sasan, laos ita hamutuk atu buat  lalos ita dehan los nafatin , taka matan ba deit. Laiha duvida ba iha hau nia pozisaun ita hamutuk ne’e, maibé laiha duvida mos ba buat ne’ebé lalos ita tenki koalia, iha ne’ebé deit, iha PN iha baze , hau dehan ita hamutuk ba buat ne’ebé los atu hadia buat ne’ebé lalos para ita lao ba oin,” dehan Ossorio iha Plenaria 26 Abril 2016.

Mudansa politika ne’e mosu tanba hare no analiza buat balun lao lolos no  persiza Timor oan hotu hamutuk atu hadia.




MOP Tenki Tau Prioridade ba Estrada Sira ne’ebé Persija Hadia Urgente

Fretilin liu husi nia reprezentante iha Parlamentu Nasional kontinua ejizé ba Governu liu husi Ministeriu Obras Públika (MOP) atu fó prioridade hodi hadia Estrada sira ne’ebé mak kondisaun grave no urgente atu hadia lalais.

Iha plenaria Parlamentu Nasional 26 Abril 2016, Kamarada David Dias Mandati sente moe tanba dala barak ona ejizé MOP atu hadia Estrada diresaun Sub-distritu Laga ba Buagia, Distritu Baukau maibé MOP nunka tau iha prioridade maske kondisaun Estrada ne’e a’at tebés.

“Hanesan ema moe laiha,  hau atu dehan tan hanesan ne’e, Estrada Baugia ne’e a’at liu ona, semak hakarak ba Baugia tenki konvense nia an katak fila fali mai tama Ospital no Kareta tama oficina,” dehan David.

Entertantu Deputadu Manuel Gaspar mos ejizé MOP atu hadia Estrada ligasaun Sub- distritu Uatu-Lari no Uatu-Carabau, Distritu Vikeke ne’ebé nia kondisaun grave tebés.
Manuel Gaspar lamenta tanba iha tinan 2014 MOP aloka ona osan kuaze $300 mill iha livru 3 Orsamentu Jeral Estadu  maibé tama to’o tinan 2016 projetu nunka realiza.

“Hau la hatene orsamentu ne’ebé aloka ba Estrada ida ne’e iha 2014, ho montante 300 mill dollar iha livru 3 fundus infraestrutura, maibé to’o agora la implementa, iha 2015 fulan Setenbru hau ba ejizé MOP, iha Novenbru 2015 MOP haruka tekniku ba halo levantamentu dedadus, I to’o agora la implementa hau kuandu ejizé Ministru, Ministru dehan BOQ seidauk hotu,” dehan Manuel Gaspar.

Ho inserteza ne’e, Manuel Gaspar dehan, sira mak sai fali alvu kritika husi komonidade sira iha baze, tanba ne’e  husu ba Ministru Obras Públika atu servisu ho vontade diak hodi nune’e bele hadia Estrada Uatu-Lari no Uatu-Carabau.

“Se BOQ  (Bill of Quantity) mak halo tinan ida la hotu, hau la koalia konaba ema inkapasidade maibé ema keta laiha vontade karik hatama fali ema seluk ne’ebé iha vontade para halo BOQ ne’e lalais oituan,” dehan Manuel Gaspar.

Iha fatin hanesan, Deputadu Antoninho Bianco husu atu hadia Estrada rural iha Distritu Ainaro,  Lesu Hati, Mausiga, Goulara no Leotelu besik iha foho Kablaki nia hun.

Bianco dehan, iha tinan 2012 Kompaña nasional The Long kaer obra ne’e liu husi programa PDD II  no halo mos ponte bo’ot ida maibé realidade iha terenu agora kondisaun Estrada ladiak fali ona.

“Estrada ne’e importante hodi promove zona turistiku iha (foho) Kablaki hun, tanba ne’e tenki iha manutensaun no hadia fali dalan ida ne’e,” dehan Bianco

Iha kapital Dili, Estrada prokolu nia kondisaun diak ona maibé Estrada sira ne’ebé tama ba Bairo sira iha kapital Dili nia kondisaun laiha diferensia ho Estrada sira iha area remotas.

Deputadu Leonel Marcal foti kestaun ne’e tanba iha realidade Estrada sira ne’ebé liga ba bairo sira iha kapital Dili nia kondisaun grave tebés.

Ezenplu konkreta mak, hanesan Perunas, Surikmas, nia kondisaun a’at ba bebeik ,pior liutan bainhira iha tenpu udan.

“Estrada sira iha Bairo sira kondisaun a’at implika mos folin tarefa transporte Públika hanesan Taxi,” dehan Leonel Marcal.



Senin, 04 April 2016

PN Aprova Rejulusaun Sauda Asaun Kontra Australia


Parlamentu Nasionál aprova rejulusaun No. 26/III / 2016 hodi sauda no apoio asaun  ne’ebe Vetaranu, Sosiedade Sivíl no ema hotu tantu iha rai laran no rai liur  halo hodi ejizé direitu Timor Leste nian ba delimitasaun fronteira maritima.

Rejulusaun ne’e hetan votu unanimidade hodi fó apoia tomak ba governu atu halo negosiasaun ho Australia konaba liña froteira maritima hodi reafirma direitu RDTL tuir lei internasionál.

Rejulusaun ne’e, apela ba governu Australia atu hatudu vontade diak hodi tuur hamutuk ho autoridade Timor Leste hodi halo negosiasaun ba liña fronteria tasi Timor.

Rejulusaun ne’e, husu orgaun soberania hotu no instituisaun estadu atu lian ida deit hodi defende direitu RDTL tuir prinsipiu internasionál nian.

Rejulusaun ne’e mos fó dalan atu kria komisaun ida iha Parlamentu Nasionál atu halo akompañamentu ba prosesu negosiasaun liña fronteira maritima.

Kamarada Deputadu Aniceto Guterres nudar mos proponente ba projetu rejulusaun ne’e  hatete,  rejulusaun ne’e atu fó apresiasaun no sauda ba minifestante ne’ebé halo iha (22-23/3/2016) .

Rejulusaun ne’e mosu  tanba governu Australianu la hatudu vontade diak ba negosiasaun  hodi provoka povu TL hodi afirma sira nia vontande no preokupasaun liu husi asaun sira ne’ebé halo reprezenta aspirasaun povu TL nian.


Rabu, 30 Maret 2016

Komonidade Bekora Lamenta SAS Oho Animal Ne’ebé Sulan Iha Luhan



Komonidade sira iha area Bekora, Sub-distritu Kristu Rei, Distirtu Dili lamenta ho operasaun ne’ebe halo husi Servisu Agua Saniamentu (SAS) liu husi Jestaun Merkadu Operasaun Mantein Ordem Públika Distritu Dili,  ne’ebe halo operasaun hodi oho animal sira iha kapital Dili.

Deputadu Bankada FRETILIN Manuel Castro simu keixa husi komonidade sira, no foti kestaun ne'e iha plenaria PN (29/03/2016) husu atu labele oho komonidade sira ne’ebe nia animal sulan iha luhan.

 “Husu Governu atu halo esplikasaun ida diak, oho karik oho sira ne’ebé lao iha Estrada laran ka husik deit, maibé sira ne’ebé sulan  labele halo atuasaun sira hanesan ne’e, tanba bainhira sira oho hotu, lixu deit ita soe arbiru seidauk hamós ita ba uluk oho povu nia animal sira ne’ebé iha luhan laran,” dehan Castro

Asuntu seluk, Deputadu Castro husu governu atu hare projetu PNDS ne’ebe  halo 2014 ho 2015 too agora balun seidauk remata.

“Ministeriu kompetente tenki hare didiak,projetu sira ne’e agora paradu tanba deit orsamentu ne’e la sai, keisa barak husi kompañia sira, katak tarde pagamentu, agora oinsa ita ejize kualidade, Governu tenki hanoin halo didiak, ita la bele kastigu emprezariu lokal sira, se ita hakarak ita nia emprezariu lokal sira sai diak, tenki hare didiak sistema sira ne’e,” dehan Castro

Hapara Importa Masin Husi Liur


Timor Leste iha ona produsaun masin rasik ne’ebé mak iha kualiadade diak tanba masin Timor Leste iha yodium natural rasik kompara ho produtu seluk adisiona yodium kimiku.

Deputadu Bankada FRETILIN Fransisco Miranda Branco iha plenaria PN  (29/03/2016) dehan, peskiza kredivél hatudu katak Timor Leste nia masin iha yodium natural, kompara ho produtu sira seluk ne’ebé adisiona youdium.

“Ita naturalmente , naturaze fó ona kualidade masin ida diak, hau hanoin ministeriu kompetente halo disiminasaun infórmasaun liu husi media ne’ebé ita iha, para ita para ona importasaun masin husi liur, ne’ebé kualiadade laiha, produtu kimiku,” dehan Branco.

Masin Timor Leste, tuir Branco katak, organika natureza fó ba Timor Leste diak liu aproveita duke importa husi rai liur.

“Falta infórmasaun husi Ministeriu kompetente ita sei tau ba sorin buat ne’ebé importante ba ita nia konsumu , nomós ita bele kontribui mós ba ita nia merkadu nasionál.


Produtu masin Timor Leste nian mak hanesan iha Tibar Distritu Likisa, Atabae , Distritu Maliana, Distritu Manatuto, Laga, Distritu Baukau.

Selasa, 29 Maret 2016

Postura Politíka FRETILIN La halakon Papel Opozisaun

Politíka FRETILIN ne’ebé halo hahu tinan 2013 iha Parlamentu Nasionál  ho nia postura fóun mai hatudu sentidu estadu , kultura institusional estadu , atu  ás liu interese estadu ho interese povu nian, duke interese partidu ka grupu ida-idak nian.

Ema barak komesa kestiona pozisaun FRETILIN katak laiha ona opozisaun, laiha ona demokrasia, ate Presidente da Republika Taur Matan Ruak mos fóti asunto ne’e iha nia diskursu iha Parlamentu Nasionál katak konsesu politíka ne’ebé FRETILIN ho CNRT halo dadauk nee atu fó deit prevelejiu ba ema balun deit  ka fahe poder ba malu deit.

 Atu responde preokupasaun kona ba kritikas hirak ne’e, Deputado FRETILIN Kamarada Antonino Bianco hodi esplika diak liu tan objektivu prinsipál hosi konsesu ne’ebé oras nee halao dadauk.

Konsesu ida ne’e liga ba interese nasionál, objektivu komun maka libertasaun povu, katak liberta povu hosi kiak no mukit ne’ebé ita tenki trasa liu hosi unidade, halo  asaun hodi halo progresu ba dezenvolvimentu ba ita nia rai, tamba ne’e mak atrai  ba lider historiku no lider politikus sira ne’ebé iha asentu Parlamentar iha Parlamentu Nasionál.

Se Presidente da Republika dehan katak konsesu ne’e atu hamate demokrasia, ne’e ladun los, tamba konsesu ne’e  laos ema ida  nia hanoin maibé  mai hosi refleksaun povu nia hakarak duni , ne’ebé fó konfiansa ba lider sira atu tuur iha orgaun soberanu ne’ebé deit inklui orgaun Parlamentu Nasionál, orgaun  sira ne’e tenki fó hanoin ba malu,  tuur rona malu, halo tuir ba malu  maibé  ba interese povu hodi halo dezenvolvimentu.

 FRETILIN  deside ho postura fóun ne’e atu servisu hamutuk iha konseitu ida objetivu atu kontribui duni ba paz establidade, mais liu liu ho paz estabilidade atu lori rai ida ne’e ba dezenvolvimentu, konsesu ne’ebé oras ne’e halao dadauk la signifika katak FRETILIN laos  ona opozisaun ne’e sala, Parlamentu Nasionál iha nia komisaun hitu, kontinua halao nafatin kontrolu, fiskalizasaun ba projektu  sira ne’ebé iha tenki tuir regras, se la tuir regras klaru que tenki fóti iha plenaria para atu hetan auditoria, e bele mos lori ba KAK, atu nunee bele hetan investigasaun. Konsesu ne’ebé lao dadauk nee la signifika  halakon papel da fiskalizasaun, la signifika atu defende buat ne’ebé la tuir regras, tamba Bankada FRETILIN nafatin ho nia papél hanesan opozisaun ida que kopera ho nia intensaun atu lori povu ba libertasaun tomak, tamba ho konsesu ida nee bele lori dezenvolvimentu ba povu nia interese.

Mosu mos kritikas hosi Presidente da Republika iha diskursu Parlamentu Nasionál katak, konsesu ne’e atu fó preveligio ba ema balun dt no atu fahe deit poder ba malu, lia fuan ne’ebé Presidente da Republika fó sai nee la tetu e la tuir nia fatin, tamba iha ne’ebé deit kuando konsesu nee mosu tamba deit ba interese povu e tuir lei no konstituisaun. E tuir mos lei gestaun finanseira rasik. unidade nee importante tamba sein unidade bele provoka instabilidade, bele mos insiguru ba investor rai seluk atu mai investe iha ita nia rai. FRETILIN la hare katak iha preveligio ba ema ida, maibé ami hare maka preveligio ba  estadu no povu  tomak. Konsesu ne’ebé oras nee lao laos atu valoriza ema ida rua deit ka grupo,  maibé atu valoriza povu  tomak nia interese.  Iha 2012  inisio nee  FRETILIN nia kampanye dala uluk ho tema “HAMUTUK ITA BELE” liga ba unidade asaun e progesu, tamba hamutuk fó fórsa bele lori dezenvolvimentu ba povu.

Iha 2012 FRETILIN la tama governu, maibé FRETILIN nafatin fó kontribuisaun atraves de komisaun eventuál, buat balun que FRETILIN hatoo hetan aseitasaun hosi governu, e durante tinan hirak tutuir malu orsamentu jerál do etadu hetan aprovasaun e hetan mos promulgasaun rasik hosi Presidente da Republika, e konsesu nafatin hodi kria ZEESM,  no ikus fali mai hodi kria governu ne’ebé membru Comite Central FRETILIN mos involve iha laran, hanesan Primeiru Ministru Dr Rui Araujo, Vice Ministru Inacio Moreira, Ministru Kordenador Ekonomiku Investimentu e  Agrikultura  Estanislao Alexo da Silva, no Minstru Negosiu Estranjeiru  Ernani Coelho,  buat sira nee hotu mosu hosi konsesu ne’ebé Presidente da Repúblika rasik maka fó toma de pose, sem kestiona buat ida. Konsesu nia rezultado maka FRETILIN fó koperasaun ida que hakarak lori nasaun nee ba oin e povu bele sente ukun rasik an nee ho diak, moris iha paz no estabilidade.


FRETILIN hakarak hatudu ba mundo tomak katak ita la presiza hetan ditadu hosi liur, maibé ita mos bele fó ditadu ba liur karik,  ida nee mos bele sai ezemplu ba mundo  seluk katak ho konsesu bele lori dezenvolvimentu povu ba oin, klaru katak postura politiku la halakon papel hanesan partido opozisaun, FRETILIN sei kontinua fóti kestaun ne’ebé que la los, buat ne’ebé los tenki los  duni, e buat ne’ebé la los tenki halo los .        

Ponte Ida iha Vemasse A’at


Deputada Bankada FRETILIN, Anastacia Amaral husu Ministeiru Obras Publika (MOP) atu hadia ponte ida iha Suku Vemasse, Sub-distritu Vemasse, Distritu Baukau, ne’ebé besik atu kotu ona.

Iha plenaria Parlamentu Nasionál loron (29/03/2016) Anastasia dehan, tuir lolos  kondisaun ponte ne’e tenki konsidera hanesan emerjensia hodi hadia tanba transporte publiku liliu Karreta labele ona liu husi ponte refere.

 “Hau atu husu deit, kriteria emerjensia tanba bainhira udan,mota tun, transporte publiku labele liu, ezenplu transporte husi distritu Baukau, Vikeke, Lospalos labele mai Dili,” dehan Anastacia.

Iha biban ne’e, Deputada Anastacia mos kestiona projetu ida iha Biloi, Viqueque  no kontinua ejizé Vice Ministru Obras Publika atu aprezenta lista projetu elitrisidade Suku hirak mak asesu no hirak mak sedauk asesu ba elitrisidade.

 “Ami ba kontaktu eleitores, komonidade barak lamenta tanba seidauk asesu ba elitrisidade, tanba ne’e, ejize atu Governu aprezenta lista, hodi hatene Suku 442 Suku ne’e hirak mak asesu ona elitrisidade no hirak mak seidauk,” lamenta Anastasia.

Iha seitor agrikultura, Deputada FRETILIN husu Ministeriu Agrikultura atu hatan proposta povu agrikultura husi Suku Luka, Distritu Viqueque ne’ebé iha ministru anterior husu traktores  maibé traktores ne’e barak mak ba fali Sub-distritu Lakuluta tanba hare ba koor politiku.


MS Tenki Hadia Jestaun no Kondisaun iha Ospital Nasionál no Referral


Deputadu Bankada FRETILIN husu Governu liu husi Ministeiru Saudé (MS) atu hadia jestaun iha Ospital Nasionál Guidu Valadares inklui kria kondisaun diak iha Ospital Referral sira iha Distritu hodi nune’e fó atendementu Saudé ba pasiente sira ho diak.

Iha plenaria loron (29/03/2016) Deputadu Antoninho Bianco fóti kestaun konaba jestaun iha Ospital Nasionál Guidu Valadares ne’ebé persija hadia.

Ezenplu, Deputadu Bianco dehan, ema sira ne’ebé halao servisu iha X-ray, iha tenpu balun mamuk, bainhira urjenti ka dezastre ruma persija X-ray ema laiha atu atende tanba ne’e persija hadia jestaun.

Iha fatin hanesan Deputadu FRETILIN Fransisco M. Branco husu Ministeriu Saudé kria kondisaun ne’ebé diak ba Ospital  Referral sira, liliu instala aparellu fase ran  nian.

“Ita nia pais iha pasiente barak ne’ebé persija fase ran, ita nia Óspital Nasionál mak iha (ida) deit, hanesan ne’e pasiente sira ne’ebé hela iha distritu susar atu mai iha Dili, I bainihra sira mai iha Dili sira hetan difikuldade oioin, bele mos hetan susar iha dalan,” dehan Branco.

Branco fó hanoin atu Ministeriu Saudé sosa aparellu fase ran ne’e tau iha Ospital Referensia sira tanba aparelu ne’e fólin $25 mill kada aparelu.

“Ita bele fó asistensia medika ba pasiente sira ne’ebé persija fase ran iha ita nia pais, ne’ebé numeru grafiku ne’e aumenta bebeik, la hatene razaun saida maibe pasiente ne’ebé persija fase ran barak tebtebes,” dehan Branco.

Tuir Branco katak, tenpu ona Ministeriu Saudé instala aparellu fase ran iha Ospital  Referensia hodi fó asistensia ba pasiente sira ne’ebé persija fase ran periodikamente.


Senin, 28 Maret 2016

FRETILIN Propoin PN Aprova Rejulusaun Apoiu Manisfestasaun Kontra Governu Australia


Bankada Frente Revolusionariu Timor Leste Independente (FRETILIN) iha Parlamentu Nasionál (PN) propoin atu halo rejulusaun ida hodi fó apoiu ba manifestasaun ne’ebé povu Timor Leste halo, hodi ejizé governu Australia konaba delimitasaun fronteira maritima tuir lei internasionál.
Prezidenti Bankada FRETILIN, Kamarada  Deputadu Aniceto Guterres hato’o kestaun ne’e iha plenaria Parlamentu Nasionál (29/03/2015).

Manifestasaun ba dala rua ne’ebé halao iha loron (22-23/03/2016) husi estudates, sosiedade sivíl, partidu politíku, hatudu  povu barak nia envolvimentu  ba asuntu fronteira maritima tanba asaun ne’ebé boot tebtebes, mais de 10 mill manifestante hodi espresa interese no direitu povu Timor Leste nian.

“Hau hanoin asaun ida ne’e mai fó fórsa ba governu, ne’ebé reprezenta interese no esfórsu estadu tomak nian. Asaun ida fóin dadauk halo liu ba ne’e, reprezenta ona estadu Timor tomak ninian, povu Timor tomak ninian,  nia interese no nia sentimentu ho nia preokupasaun konaba asuntu ida ne’e (fronteira maritima),” dehan Kamarada Aniceto.

Tanba ne’e, Kamarada Aniceto husu Parlamentu Nasionál labele husik asaun ne’e hanesan asaun deit, maibé propoin Parlamentu Nasionál  halo rejulusaun ida, atu fó apoiu ba asaun ne’ebé halo husi votande povu nian ,fó apoiu atu refórsa tan governu nia negosiasaun nune’e TL nudar estadu soberanu bele hetan justisa tuir direitu internasionál nian.

“Hau propoin ba meja Parlamentu Nasionál, ba deputadu sira hotu sebele ita halo rejulusaun ida fó apoiu ba asaun ida ne’e, nomos apoiu ba governu nia esfórsu no nia preokupasaun hothotu, ne’ebé reprezenta estadu ba negosiasaun fronteira maritima,’ dehan Kamarada Aniceto.

Asuntu ne’e hetan sekunda husi Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, hanesan Bankada CNRT, Deputadu Arão Noé hatete, Parlamentu Nasional pertinente halo rejulusaun ida fó apoiu ba manifestasaun ne’ebe halo hodi ejizé direitu povu TL nian.

Iha Manifestasaun ne’e, Deputadu CNRT ne’e dehan, povu TL hatudu nia maturidade politíka tanba perante halo manifestasaun laiha asidente ruma mak akontese.

Hahu inisiu tinan 2016 issu politiku ne’ebé domina iha TL mak konaba fronteira maritime. Governu rasik fórma tiha ona, konselhu ida  ho naran Konsellu Delimitasaun Fronteira Maritima ne’ebé lidera husi Ministru Planu Investimentu Estrategiku Xanana Gusmao.

Iha Parlamentu Nasionál mos, iha nivel Bankada halo deklarasaun Politika , intervensaun individual deputadu idaidak nian, fó apoia tomak ba estadu nia esfórsu atu hetan justisa konaba fronteira maritime tuir lei interNasionál nian.



Kamis, 03 Maret 2016

Vizita Governador Australia, FRETILIN Husu Respeita TL Nia Direitu Tuir Lei Internasionál


Intervensaun Bankada FRETILIN iha Sesaun Solene Vizita Governador Gerál Australia Peter Cosgrove iha Parlamentu Nasionál  3 de Março 2016

Exelentismu Sir. Peter Cosgrove, Governador Geral Australia
Sr. Presidenti Parlamentu Nasional ,
Ilistru Caros Colégas Deputados, Senhores membros do Governu, Senhores membros do Corpo Diplomático.
Exelência,

Uluk nanain hau hakarak sauda Sua Exelensia Sir Peter Cosgrove no ita bo’ot nia senhora Execelencia Senhora Lynne Cosgrove no ita nia komitiva tomak.

Benvidos ba rai doben no estadu Timor Leste no saudosoens fraterna husi Povu Maubere, nudar irmão ho povu Australianu, povu ne’ebé ita bo’ot nudar komadante forsa INTERFET tulun iha tinan 1999 depois de okupantes Indonesio sira sai.

Iha oportunidade diak ida ne’e, hodi Bankada FRETILIN nia naran permite hau hakarak pronunsia no hato’o mensagen ruma konaba relasaun rai rua, Australia ho Timor Leste, partikularmente kestaun fronteira marítima.

Iha 19 de Abril 2004, esforsu governu Timor Leste konsege konvense governu Australia hahu negosiasaun konaba fronteira marítima. Iha tenpu ne’ebé, Timor Leste, rai kiak tebes, no persija tebes atu hetan solusaun konaba tasi Timor no explorasaun mina rai,tanba reseita husi Bayu Undang seidauk too hodi halo dezenvolvimentu ba nia povu. Tanba ne’e mak governu ne’ebé lidera du husi Ex. Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri buka atu dada Australia ba negosiasaun. Ho susar ita konsege duni, halo negosiasaun.

Bainhira negosiasaun hahu ihaDili iha loron 19 de Abril 2004, Dr, Alkatiri halo intervensaun ba ekipa negosiasaun nain rua hodi hatete hanesan ne’e:

“Ami Timor oan fiar katak ami nia reklamasaun ba fronteira marítima iha linha mediana iha tasi klaran hetan apoio makas husi direitu internasionál,”

Nia deklara mos, “Ami fiar a’an makas ba ami nia pozisaun, tuir direitu  internasionál,mak ami prontu atu husik tribunál imparcial- tribunál internasionál justisa, ka tribunál internasionál direitu tasi nian, no tribunál arbritagen internasionál, hodi tesi lia konaba ami nia direitu ida ne’e. 

Molok Timor Leste hetan ukun rasik an, Australia hola asaun ida atu hapara tribunais hirak ne’e halo julgamentu ba disputa konaba fronteira marítima, entre rai rua ne’e, Ami hatene katak asaun ne’e alvu mak Timor Leste.

Ba ami,ne’e hatudu deit katak Australia nia argumentu fraku.”

Nemak lia fuan hosi líder, hosi ami nia partidu,Ex Primeiru Ministru RDTL nian Dr. Mari Alkatiri.
Maske ami iha afrimasaun, laran luan no laran diak ba ita nia maluk Australianu hothotu, liliu ita bo’ot no ita bo’ot nia soldadu ne’ebé iha tinan 1999 mai establese paz iha ami nia rai doben, ami hare katak, desde 1999, Australia halo buat hothotu hodi evita Australia nia obrigasaun tuir direitu internasionál ho Timor Leste tanba Australia hatene momos katak direitu internasionál la fó razaun ba Australia.

Australia rai ida bo’ot no forte, maibé Timor Leste rai ida kiik. Australia mos bele fo exemplu bo’ot ba rai barak iha regiaun ASEAN no mundu, konaba demokrasia, konaba respeitu ba direitu internasionál, konaba ekonomia mundial.

 Hanesan Primeiru Ministru Australia nian, Sr. Turbull foin deklara iha Washington, katak rai kiik ne’ebé hasoru rai bo’ot iha Asia tanba desputa konaba direitu tasi nian, direitu internasionál mak bo’ot liu hotu, no rai ne’ebé deit,bele bo’ot ka kiik, maibé iha lei internasionál nia oin hothotu hanesan.
Ida nee mak hahalok no exemplar duni husi Australia.

Maske iha tempu susar, estadu Timor Leste persija halo kompromisu barak hodi bele hetan nia independensia ekonomika, kore an husi dependência ba doadores hanesan Australia, Tempu hanesan,ne’ebé liu tiha ona. Tamba medidas ne’ebé estadu, liu-liu primeiru governu halao, hanesan harii fundo mina rai, no aproveita tempu diak hodi halao atividade explorasaun mina rai, ohin loron Timor Leste ekonomikamente forte.

Iha 2006, Timor Leste pronto atu koopera ho Australia ho laran diak hodi aproveita situasaun ne’ebé folin mina rai as no diak, hodi bele fó oportunidade ba kampu Greater Sunrise lao ba oin, maibé tempu nee mos liu tiha ona, no estadu Timor Leste nunka rende,nia iha direitu ba fronteira maritima. Kooperasaun iha momento neeba konsege mos tamba promesa hosi kompaña mina rai sira katak kadoras sei bele dada mai Timor Leste,nunee bele benefisia povu Timor Leste ho produsaun gas iha rai maran.

Akordu hotu hotu ne’ebé halo ho Australia provisoriu, tamba maske  RDTL sempre  pronto atu koopera ho nia viziño, hodi explora  rikusoin ba benefisiu rai rua nian, maibé ikus mai hela hanesan promesas deit. Timor Leste mos hakarak nafatin, iha tempu  naruk ka badak, hein atu hetan nia direitu soberanu tasi Timor nian tuir lei internasionál . Tamba nee mak akordu hothotu provisoriu deit, hein loron ruma governu Australia nia laran  diak bele negosia ida nee, ne’ebé direitu povu Maubere nian.

Hanesan Dr.Mari Alkatiri deklara iha loron 19 de Abril 2004, “ Ami Timor oan fiar metin katak, sedu ka kleur, Timor Leste hetan rejultado ida ne’ebé ejustu konaba ami nia direitu ba fronteiras maritima tuir lei internasionál”.

Exelensia Senhor Governador Geral, tempo too ona no Timor oan hothotu unidu, ami hotuhotu hamutuk ho ami nia governu no ami nia líder sira, hodi buka hetan direitu soberania povu nee nian, Ami Bankada FRETILIN fiar metin katak Timor Leste ida hanesan neemak ita bo’ot nudar general, mai hodi tulun iha tinan 1999.

Ida nee mak ita bo’ot nia atusaun ne’ebé loke dalan ba povu Timor Leste ida  livre, povu no estadu Timor Leste forte,ne’ebé hatete defende nia direitu tuir lei no ordem internasionál.

Ami husu deit mak ami nia viziño hanesan Australia mos bele respeita povu Timor Leste nia direitu tuir lei internasionál. Ami fiar ho belun furak hanesan ita bo’ot, katak ami nia lia fuan sei la monu ba rai.

Obrigado!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Selasa, 16 Februari 2016

Fretilin Kongratula Apoio Komonidade Nian ba Politika Reflorestasaun Nasional


Vice Prezidenti Bankada Fretilin, Kamarada Fransisco Branco kongratula komonidade no grupu sira ne’ebé iha sensiblidade ba meio ambiente hodi halao tuir sira nia kebiit, atu koopera iha politíka de reflorestasaun nasionál .

Fretilin apresia tebes inisiativa husi grupu no komonidade sira ne’ebé sensivél tebes ba meo ambiente.

Hanesan inisiativa ne’ebé halo estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e  lidera  husi Dekanu fakuldade de medicina Dr. João Martins  halibur volutariu lubuk ida ne’ebé ho inisativa atu apoio politika de reflorestasaun nasionál.

Tuir Bankada Fretilin asaun sira ne’e hanesan pasu pozitivu  hodi kontribui ba reflorestasaun nasional  hodi kuida meio ambiente no antisipa ba erosaun.


 “Kongratula ba grupu nomos ba komonidade hothotu ne’ebé iha inisiativa ida ne’e, no iha sensiblidade atu bele fo sira nia kooperasaun ba halo reflorestasaun nasionál,” dehan Kamarada Branco

Minggu, 14 Februari 2016

Deputadu Fretilin Fiskaliza Projetu Beemos Ossowala


Deputadu Bankada Parlamentares Fretilin, Manuel Castro  ba fiskaliza projetu Bee mos iha Suku Osswala, Postu Administrativu Vemasse, Municipiu Baucau bainhira hetan lamentasaun no informasaun husi komonidade sira iha baze relasiona ho kualidade ba projetu refere.

Projetu Beemos ne’e Orsamentu mai husi UNDP , kategoria projetu rehablitasaun ho distansia 14 Kilo Metru gasta osan  montante $83.700 mill.

Deputadu Bankada Fretilin, Deputadu Manuel Castro tun hodi fiskaliza tanba simu lamentasaun husi  komonidade sira iha fatin ne’eba relasiona no debit Bee ne’ebe kiik no tanki Bee ne’ebe la tau fatin as hodi bele fahe Bee refere maibe koloka fali iha fatin tetuk.

Entertantu Direitur Kompaña hatete, sira halo projetu ne’e tuir dezeñu no Bill of Quantity (BOQ) ne’ebe mak iha.


Iha oportunidade ne’e, Deputadu Castro husu atu Servisu Agua Saniamentu (SAS) Municipiu Baucau no kompaña atu tau control bocks ida hodi monta stop cram nune’e bele kontrola forsa (debit) Bee nian.

Povu Uatu-Carabau no Ossu Barak Seidauk Asesu Elitrisidade

Bankada Fretilin liu husi Kamarada Deputada Anastasia Amaral perokupa makas tanba  suku balun iha Sub-distritu Uatu-Carabau no Sub-distritu Ossu seidauk asesu elitrisidade.

Iha plenaria Parlamentu Nasional loron (9/2/2016) Kamarada Anastasia husu Ministeriu Obras Públika atu hare rejolve lalais.

 “Persija tau atensaun ba situasaun ida ne’e,” dehan Kamarada Anastasia iha  Plenaria Parlamentu Nasional.

Suku sira ne’ebé mak seidauk asesu Elitrisidade  mak hanesan, iha  Sub-distritu Uatu-Carabau ninian iha Suku Bahatata, Lui-Ulu, Afoloiqai, too agora seidauk asesu ba elitrisidade.

 Sub-distritu Ossu ninian mak hanesan Suku Ossorua, Wagia, Waibobo,Liaruka,Larigutu Builale.
Iha parte seluk, Kamarada Anastasia mos perokupa Ponte Kiik ida iha Sub-distritu Vemase, Distritu Baukau nia kondisaun ladiak tanba kareta ne’ebé liu ses ba karuk mos ladiak ses ba los mos ladiak.


FRETILIN Perokupa Violasaun Hasoru Feto no Labarik

Deputada Bankada Fretilin kamarada Aurora Ximenes, preokupa  numeru violensia kontra feto no violensia hasoru minoridade as tebes iha komonidade nia leet.

Kamarada Aurora dehan tuir dadus peskiza Asia Fundation hatudu katak labarik feto ne’ebé seidauk too 14 anos, husi 15 too 18 anos maioria hetan violasaun sexsual.

“Hau hetan dadus husi Asia Fundation ninian, ne’ebé mak konvida ami feto parlamentares husi bankada sira iha Parlamentu Nasional, hodi aprezenta dadus sira ne’e mai ami, sira nia peskiza ne’e husi parte rural no urbana, sira nia peskiza ne’e hatete dehan katak, entre labarik nain lima, pelumenus nain tolu mak hetan violensia sexsual,”dehan Kamarada Aurora iha plenaria PN loron (9/2/2016).

Tuir Kamarada Aurora katak, situasaun ne’e perigu tebes ba TL tanba labarik sira ne’e estudante  hodi afeta mos ba kualidade edukasaun.

“Se ida ne’emak ita la fo atensaun didiak, ita bele tinan-tinan gasta osan deit,” dehan kamarada Aurora.

 Sosializasaun lei , tuir Kamarada Aurora tenki masimu no abordagen generu ne’ebé agora halo entre instituisoens estadu tenki hadia diak liutan hodi nune’e bele hahi valores kulturais iha TL.

Iha parte seluk asuntu protituisaun tenki fo atensaun masimu tanba afeta ba moral joventude nian.


“Pronstituisaun, ida ne’e buat ida ladiak iha ita nia komonidade, entaun ita hakarak hatene , prostituisaun ne’e nia propriatariu mak se, ema ne’e husi rai laran ga ema estrangeiru, ita persija hatene buat sira ne’e tanba buat sira ne’e afeta ba moral joventude ninian,” dehan Kamarada Aurora.

Rabu, 10 Februari 2016

FRETILIN Iha Sub Distrito Baguia Prontu Servisu Hodi Lori FRETILIN Ba Ukun Para Liberta Povu




Quadrus FRETILIN Suco sanolu (10) ho Juventude iha Sub Distrito Baguia, Distrito Baucau sei servisu makas hodi lori FRETILIN ba ukun rai ne’e para liberta povu, tanba FRETILIN mak iha komprimisu ba nia povu katak libertar a pátria e libertar o povu. Pátria FRETILIN liberta ona maibe povu sidauk liberta, ho ida ne’e quadrus, militantes no simpatizantes iha Sub Distrito Baguia sei hamutuk ho FRETILIN mezmu ohin loron partidu foun moris no isu balun lori veteranus nia naran, maibe veteranus ne’e mai husi FRETILIN se laiha FRETILIN mak laiha veteranus no laiha FRETILIN mak sei laiha ukun-an. Kestaun ne’e ható’o husi Koordenador Komisaun Politika Sub Distrito Baguia kamarada Beremau, wainhira akompaña ho kamarada Deputado destacado Manuel de Castro Pereira no Joaquim dos Santos “Boraluli” ho Assesor Bancada FRETILIN kamarad Francisco M. Vasconcelos halao kontaktu eleitorados iha Suco Alaua Kraik.

Kamarada Deputado Manuel de Castro Pereira hato’o katak objektivu kontaktu eleitoral ne’e atu hasoru eleitores hodi rona direitamente eleitores nia preokuapasaun, tanba FRETILIN iha Parlamento Nacional liu husi nia Bancada destaca Deputado sira hodi lao ba Sub distrito no Distrito rona povu nia preokupasaun. Programa ne’e laos foin mak realiza maibe desde FRETILIN hetan fiar husi nia povu hodi reprezenta iha Parlmento Nacional.

Iha fatin hanesan kamarada Deputado Joaquim dos Santos “Boraluli” hateten katak laiha FRETILIN iha Timor mak laiha ema ida koalia kona ba libertasaun no unidade nacional. FRETILIN mak hatur simbolu unidade nacional katak Unidade Acção e Porgresso. Ho ida ne’e FRETILIN apelu ba povu Timor Leste tomak hodi firmeza frentista nian para ita lori FRETILIN hodi liberta povu. Iha tinan 2013 FRETILIN muda nia postura politika tanba atu salva povu ne’e liu husi OGE ne’ebe mak durante ne’e ita gasta barak kuaze besik $, 9 biloens, maibe povu maubere la sente dezenvolvimento.
Iha  propagandas oin-oin katak agora laiha ona opozisaun, tanba sira nia hakarak opozisaun ne’e kritika deit maibe lakhoi fo solusaun. Tanba  ne’e FRETILIN apela ba povu katak FRETILIN iha Parlamento Nacional nafatin hanesn opozisaun ne’ebe kontinua  kritiku ba Governo kona ba povu nia nesesidade no fo mos solusaun ba Governo hodi rezolve problema povu nian;  FRETILIN mak lori ukun-an ne’e mai hamutuk ho povu maubere hodi hari’I estado ida ne’e ho naran RDTL, tanba ne’e FRETILIN iha responsabilidade tomak ba nia povu no nasaun.

Iha parte seluk Assesor Bancada FRETILIN kamarada Francisco M. Vasconcelos hateten katak Ita nia prinsipiu no dignidade liu sasan hotu mezmu ita nia moris lahanesan ema seluk, maibe nudar ema ita iha dignidade. Ita dehan demokrasia ne’e fo liberdade, maibe demokrasia mak laiha limitasaun ne’e laos demokrasia, tanba partido barak laos haburas demokrasia, maibe hafraku demokrasia tanba sira laiha reprezentasaun iha PN.

Ita halo eleisaun atu hametin governasaun forte laos opozisaun mak atu forte, tanba Governasaun mak forte para halao dezenvolvimento. Ho ida ne’e kamarada sira lalika fiar propagndas katak opozisaun mak forte ne’e argumentu ne’ebe mak lalos. FRETILIN iha responsabilidade boot liu ba estado ne’e tanba FRETILIN mak hari’I estado RDTL. Ho ida ne’e mak wainhira VI ne’e konvida matenek sira husi FRETILIN hodi ba partisipa governasaun, tanba ne’e mak ita nia quadrus nain hat (4) agora dadauk partisipa iha governasaun VI Governo ne’e.

Iha ukun-an ida ne’e povu lakhoi susar mak tenke servisu makas hodi lori FRETILIN ba ukun para liberta povu ne’e, tanba FRETILIN mak iha komprimisu ba nia povu katak libertar a pátria no libertar o povu. FRETILIN liberta ona pátria maibe povu sidauk liberta. Ho ida ne’e nudar FRETILIN tenke servisu hamutuk ho sentido frentista para lori FRETILIN ba ukun hodi liberta povu ida ne’e.